Borovnice

Borovnicom nazivamo plod koji daju nekoliko vrsta grmova roda Vaccinium iz porodice biljaka Ericaceae. Borovnice potječu iz Sjeverne Amerike a otuda su prenesene u Europu. Kod nas borovnica raste kao samonikla u šumskim predjelima npr. u Gorskom Kotaru. Uzgoj i proizvodnja zadnjih nekoliko godina su povećani zahvaljujući bogatom sastavu antioksidansa i velikoj nutritivnoj vrijednosti. Obična borovnica ( Vacinnium myrthilus L.) je listopadna biljka koja spada u grupu šumskog voća. Naraste kao višegodišnji grm 30 do 60 cm visine. Grane sadrže listove izmjeničnog rasporeda i eliptičnog oblika svijetlo zelene boje. Cvate između travnja i lipnja a oprašuje se pomoću pčela, muha i leptira. Cvjetovi su dvospolni, srcoliki i svjetlo ružičaste boje. Razmnožava se spolno i vegetativno. Ima dobro razvijeni puzavi korjenov sustav. Raste u isprepletenim kolonijama u crnogoričnim i bjelogoričnim šumama, vrištinama i u guštarama planinskih područja Europe i na jugu SAD-a. Ima je i na Havajima, Madagaskaru i na Javi. Plod je mala višecvjetna boba. Tamnoplave je boje radi pigmenta antocijana kojeg sadrži a ubire se od srpnja do rujna.

Agroekološki uvjeti za uzgoj borovnic

Temperatura

Borovnica je otporna na zimu i može podnijeti temperature od -20 °C do -25 °C bez ikakvih šteta, a ako je prekrivena snijegom može izdržati i puno niže temperature.

Voda

U vrijeme vegetacije borovnica traži dosta vlage te se u ljetnom periodu, kada su temperature dosta visoke, a tlo nije vlažno, mora navodnjavati. Borovnica ima dosta plitak korijen i zbog toga je jako osjetljiva na sušno razdoblje, pa ukoliko joj ne osiguramo dovoljno vlage može doći do ozbiljnih šteta u nasadu, kao što su kržljav rast, slabiji urod, a u najgorem slučaju grmovi se mogu osušiti.

Tlo

Dobro uspijeva na svakom kiselom tlu (pH 4 – 5,2). Na vapnenom tlu uspijeva samo ako postoji dovoljno dubok sloj kiselog humusa.
Izbor položaja za podizanje nasada borovnice:

Odgovaraju joj topliji i osunčani položaji. Za podizanja nasada najbolja su tla s blagim nagibom kako bi se odvijala stalna cirkulacija zraka.
Priprema tla za sadnju borovnice:

Prije sadnje, tlo treba obraditi do dubine od 20 cm. Ako je tlo vlažno, prave se humci visine 15 – 30 cm i širine 120 cm. U svaku rupu prije sadnje dodati gnojivo, ali ne ona koja sadrže kalcij ili vapno. Zbog toga propada borovnica posađena uz zidove i ograde s kojih vapno ulazi u tlo.
Podizanje nasada borovnice:

Sadi se tijekom listopada i studenog. Standardni razmaci za visokogrmnu borovnicu su 120 cm u redu i 3 m između redova. Borovnica se uglavnom uzgaja u obliku grma i žive ograde. Na većim visinama preporučljivo je da smjer redova bude sjever-jug zbog optimalne količine svjetlosti, dok u nižim, toplim i dobro osvijetljenim ploložajima prednost se daje smjeru istok-zapad kako bi se smanjilo pretjerano zagrijavanje i isušivanje tla, a i biljka je tada manje osjetljiva na mraz.

Berba i skladištenje borovnica

Borovnica se bere u nekoliko navrata i to 3 – 7 puta u 5 – 8 dana jer bobice ne sazrijevaju istodobno. Berba traje 6 – 8 tjedana što, naravno, ovisi o sorti i klimatskim uvjetima. Peteljke se skidaju ručno ili specijalnim »češljevima« u hladnim jutarnjim satima. Pri branju treba strogo paziti da se ne oštete plodovi.

Bobice borovnice čuvaju se u hladnjačama 3 – 4 tjedna na temperaturi od 0 °C – 2 °C, uz relativnu vlažnost od 85 – 90 %. Borovnica se pakira u male plitke posudice. Plodovi slabo podnose transport te se najčešće odmah zamrzavaju i tako čuvaju u hladnim komorama do trenutka prerade ili prodaje u zamrznutom stanju.
Nutritivna vrijednost ploda:

Od svih voća borovnica je najbogatija antioksidansima. Antioksidativna svojstva možemo zahvaliti bogatom sastavu flavona, antocijana, flavonoida i terpena. Sadrži 120-300 grama antocijana na 100 grama voća. Količina antioksidansa raste kako plod sve više sazrijeva. Lišće sadrži flavonoide (rutozid i avikularin), katehinske tanine triterpenske kiseline (ursolinsku i oleinsku), iridoide i druge kiseline. 100 g borovnica ima energetsku vrijednost 56 kcal. Sadrži 84,6 g vode (H2O), 0.7 g proteina, 0.4 g masti, 14.2 g ugljikohidrata i 2.7 g vlakana. Sadrži brojne minerale (kalcij, željezo, natrij, cink, kalij, fosfor, magnezij, mangan, bakar i selen) i vitamine (vitamin C, tijamin, riboflavin, nijacin, vitamin B6, vitamin A, pantotensku kiselinu i folat).

Sorte:Bonibacy;Bonus;Chanticleer; Bluecrop; Bluegold; Bluejay; Brigitta; Chandler; Darrow; Duke; Eeliblue; Elizabeth; Elliott; Goldblue; Meader; Nelson; Patriot; Sierra; Spartan; Toro; Northblue; Nohrt Country

Više o sortama možete saznati ovdje!
Savjeti iz prakse: potrebno je napraviti analizu tla koje bi trebalo biti plodno s 5 – 7% humusa, rastresito, propustljivo… Optimalna kiselost zemljišta bi trebala biti od 4.3 – 4.8 pH. Prije sadnje je potrebno, prema rezultatima analize i preporukama struke, pripremiti tlo (suzbiti korove i unijeti u tlo potrebne mineralne elemente na potrebnu dubinu), bitno je osigurati potrebne izvore vode, osigurati nasad prije svega od tuče kao i od ptica. Kompletna plantaža bi trebala biti ograđena.

NOVO!

U suradnji s partnerima stekli smo iskustvo uzgoja borovnica u teglama. Novi pristup kontroliranim uvjetima proizvodnje, poboljšanim recepturama uzgojnih smjesa, te pravilnom prihranom garancija su uspjeha u proizvodnji.

Jedan od prijekata:

Plantaža američkih borovnica u mjestu Zelendvor nedaleko Varaždina.- investitor EPITAF Varaždin

Podizanje plantaže američkih borovnica započeta je 2006. u studenom s otkupom i okrupnjavanjem zemljišta u površini od 11.500 m2.

Na plantaži se nalazi 3.000 grmova u 6 sorata. Projekt je završen 2008 godine.

U neposrednoj blizini započeto je proširenje plantaže za slijedećih 3.000 grmova na zemljištu od 8.500 m2.

Oba zemljišta opremljena su sustavom za navodnjavanje “kap po kap”.

Na plantaži su primijenjene suvremene metode uzgoja uz stalan nadzor parametara tla, vode, zraka, uz stručno vodstvo agronoma- B.S.AGRO